Srbija bi do 2020. godine trebalo da
uspostavi organizovano sakupljanje otpada za više od 90 odsto
stanovništva, a do 2025. godine da dostigne ciljeve EU u ponovnom
korišćenju otpada.
Zakonom o
upravljanju otpadom propisano je da se otpad odlaže na deponije samo ako
ne postoji neko drugo rešenje za njegov tretman. Međutim, u praksi
umesto da se prerađuje, otpad uglavnom završava na divljim deponijama.
Srbija godišnje gubi 50 miliona evra zbog toga što ne reciklira.
"Srbija
trenutno reciklira negde između pet i sedam odsto ukupnog otpada, što
je veoma malo za kapacitete koje mi posedujemo. Ekološka taksa se
uplaćuje, ali ona je sada vlasništvo budžeta Republike Srbije i sa njom
nisu zadovoljni ni oni koji plaćaju, ni oni koji primaju", kaže Siniša
Mitrović iz Odbora Privredne komore Srbije za životnu sredinu.
Da
bi se finansirala zaštita životne sredine, pre nekoliko godina uvedena
je ekološka taksa kojom se preko Fonda za zaštitu životne sredine
finansirala i reciklažna industrija.
Od
kada je pre dve godine Fond ukinut, dug reciklerima je narastao na
milijardu i po dinara. Opstanak firmi koje se bave reciklažom doveden je
u pitanje.
"Dobili smo nadoknadu
za prva dva meseca 2013. godine, a sve ostalo još čekamo. Iz tih razloga
smo prepolovili proizvodnju, a trećinu ljudi otpustili, da bi mogli što
duže da opstanemo. Želimo bar da vratimo ono što smo investirali",
objašnjava Nikola Egić iz firme "BiS reciklaža" Pančevo.
Ana Petrović Vukićević iz Udruženja reciklera Srbije ističe da država duguje reciklerima, a da oni pak, duguju bankama.
"Od
2011. do danas uloženo je oko šest miliona evra u reciklažne kompanije i
sva ta sredstva su povučena iz kredita, dolazi naplata, a mi zbog
kašnjenja države prema nama nismo u situaciji da servisiramo svoje
dugove", kaže Ana Petrović Vukićević.
Vladina radna grupa donela je zaključak da se formira fond koji će obezbediti finasiranje reciklažne industrije.
"Da
li će se on zvati zeleni fond, da li će se zvati namenski fond, u
svakom slučaju to će biti sredstva koja će isključivo ići za oblast
zaštite životne sredine. Nema dileme, odmah po usvajanju rebalansa
budžeta država će isplatiti svoj dug prema reciklažnoj industriji",
ističe državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne
sredine Stana Božović.
Prema
podacima iz resornog ministarstva naplata ekološke takse je oko 40
odsto, a oni koji je ne plaćaju, kako se najavljuje, mogu da očekuju
pojačanu inspekcijsku kontrolu.
Slavica Gligorović
Izvor:RTS
Нема коментара:
Постави коментар