Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović izjavio je
danas da je će ta institucija narednih dana podneti 5.800 prijava protiv
preduzeća koja 2013. nisu dostavila podatke o proizvedenim vrstama i
količinama otpada i načinu postupanja sa tim otpadom.
"Podatke o otpadu je dostavilo 1.400 postrojenja", kazao je Radović.
On je naveo da je u Srbiji, prema dostavljenim podacima, prošle godine
proizvedeno oko 8,7 miliona tona otpada, od čega je 600.000 tona opasan
otpad.
"Najveći proizvođači otpada su bili termoenergetski
objekti, koji godišnje proizvedu pepeo od uglja u količini od 6,2
miliona tona, što je 75 odsto od ukupno proizvedenog otpada", kazao je
on.
Radović je naveo da su u značajnim količinama bile
zastupljene i druge vrste otpada koji potiču iz termičkih procesa, poput
šljake i prašine iz kotlova energana, ali i muljevi iz industrije
gvožđa i plivajuća šljaka iz termičke metalurgije, kao i otpad
hidrometalurških procesa obojenih metala.
"Na osnovu podataka
koje je dostavilo 230 operatera koji imaju dozvolu za ponovno
iskorišćenje otpada, 2013. na tretman je preuzeto 1,8 miliona tona
otpada, od čega je tretirano 94 odsto, a najviše otpadni metali, papirna
i kartonska ambalaža, otpadne gume i olovne baterije", rekao je
direktor Agencije za zaštitu životne sredine.
Radović je podsetio
i da se Srbija na bilateralnom skriningu u Briselu za pregovaračko
Poglavlje 27 o zaštiti životne sredine obavezala da će usvojiti Okvirnu
direktivu o otpadu EU kojom neće biti dozvoljeno da se posle 2020.
deponuje otpad, već će biti propisano koliko će moći da se spali,
kompostira, reciklira.
Načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom
u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Radmila Šerović
ocenila je da je procenat usaglašenosti domaće s EU regulativom iz
oblasti zaštite životne sredine na visokom nivou, ali da je potrebna
oštrija kontrola dosledne primene zakona. Ona je navela da bi proces
pridruživanja EU mogao biti usporen ako se Srbija ne uskladi s dobrom
praksom u oblasti životne sredine.
Šerovićeva je potvrdila i da
će narednih dana na sajtu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne
sredine biti objavljen izveštaj o opasnom otpadu u preduzećima u
restrukturiranju i stečaju, gde će biti predstavljene količine, lokacije
i vrste opasnog otpada u 70 firmi, kao i preporuke šta raditi sa tim
otpadom, koji je pricenje na 5.100 tona. Ona je navela da će za
zbrinjavanje tog otpada biti potrebna finansijska pomoć države, ali i
donatorska sredstva i sredstva iz fondova EU, jer ta preduzeća nisu u
mogućnosti da sama to urade.